Viadoŭca jutub-kanała «Žizń-małina» za dva tydni svabodna zahavaryŭ pa-biełarusku. Voś jak jamu heta ŭdałosia

Miesiac tamu viadoŭca papularnaha youtube-prajektu «Žizń-małina» Mikita Miełkazioraŭ paabiacaŭ zrabić vypusk pa-biełarusku. Ale pry ŭmovie, što na jahonym Instagram źbiarecca 30 tysiač padpisantaŭ. Mikitu raskrytykavali ŭ kamentarach za manipulacyju movaj, 30 tysiač padpisantaŭ jon tak i nie sabraŭ. Ale biełaruskamoŭny vypusk źiaviŭsia. Hościem staŭ kiraŭnik NAK Pavał Łatuška, a sam Mikita ŭraziŭ niazmušanaj biełaruskaj movaj. Videa ŭžo maje bolš za 200 tysiač prahladaŭ. «Svaboda» pahutaryła ź Mikitam i pierakanałasia, što videa z Paŭłam Łatuškam nie deep fake i nie mantaž.

24.09.2021 / 18:20

— Mnohija ŭrazilisia, jak vydatna vy havorycie pa-biełarusku. Moža, vy prosta chacieli takim čelendžam pryciahnuć uvahu da svajho instahramu? Ci takaja volnaja havorka kaštavała vam namahańniaŭ?

— Mnie pryjemna pačuć takoje ad biełaruskamoŭnych kaleh. Ale ja cudoŭna razumieju, što spadar Łatuška razmaŭlaŭ bolš za mianie. Ja razumieju, što redaktar dapamahaŭ mnie i rabiŭ maju movu pryhažejšaj na mantažy. I ja razumieju, što ŭžyvać movu štodnia i zaraz razmaŭlać z vami mnie davoli składana. Heta jak z anhielskaj movaj, kali ty viedaješ 60 słovaŭ i prosta ich miksuješ. Pakul heta pryblizna taki ŭzrovień.

Ale mnie zaŭždy padabalisia movy. Ja vučyŭsia ŭ anhielskamoŭnaj klasie ŭ vielmi dobraj škole, 51-j (ciapier heta 29-ja himnazija Miensku). Dziakujučy namahańniami svaich nastaŭnikaŭ ja karystajusia anhielskaj movaj dahetul biez dadatkovaha kursu.

Biełaruskuju movu treba było budzić, i my pracavali ź dziaŭčatami z «Mova nanova» (Varšava). Heta była składanaja, ščylnaja i žorstkaja praca.

Natalla i Adela pracavali pavodle mnoj vyznačanaha rehlamentu. Hadzina na zaniatak, bo ja davoli chutka stamlajusia. Było 14-15 navučalnych hadzin ciaham 13 dzion.

Ja pasłuchaŭ dva vypuski prajektu «Homan», jaki «Art Siadziba» zapuściła. Tam Alaksiej Šein i Andrej Takindanh raskazvajuć pra movu. Heta vielmi fajna, mnie vielmi padabajecca, jak jany heta robiać. Heta pryhoža i vabić.

Taksama ŭ Ecolines Vilnia — Varšava ja hladzieŭ kino pa-biełarusku: dźvie častki «Taksi» i «Viki, Kryścina, Barselona». Da apošniaha filma biełaruski pierakład vielmi pryhožy. Ja rabiŭ šmat natatak ź litaraturnymi słovami.

Tak što była padrychtoŭka, šmat chto dapamahaŭ, tamu što ŭsie byli zacikaŭlenyja ŭ tym, kab heta zrabić. Ja liču, što ŭ nas atrymałasia. Heta davoli niabłaha dla neafita, navičkam i durniam šancuje, jak toj kazaŭ. Treba pahladzieć na dystancyi, što budzie atrymlivacca.

— A što ŭ vas u škole było pa biełaruskaj movie?

— Ja nia pamiataju.

— A lubili ŭ škole biełaruskuju movu?

— Ja liču, što škoła dahetul — drennaja pramocyja dla biełaruskaj movy. Asabliva kurs biełaruskaj litaratury. U mianie pieršaja asacyjacyja ź im, što heta žurboty-sumoty. Uvieś čas my pakutavali nibyta. Mnie nasamreč vielmi padabałasia «Idyłija» Dunina-Marcinkieviča. Mama mianie vadziła ŭ teatar, i heta było cikava, śmiešna.

Ahułam mnie było cikava, u mianie było moŭnaje asiarodździe. My vučyli anhielskuju movu, nastaŭnica pa biełaruskaj movie była dosyć žorstkaja, i pa rasiejskaj taksama. Uzrovień byŭ dobry. Ci mnie heta padabałasia? Ja pamiataju, što mnie papraŭdzie padabałasia hieahrafija. Ja ŭ toj čas jašče hulaŭ u futboł, i mnie futboł padabaŭsia. U mianie nie było niejkaj lubovi da moŭ, ja razumieŭ, što heta instrument. Ale ciapier ja vielmi ŭdziačny svaim nastaŭnicam za tuju bazu, jakaja była zakładzienaja.

A jašče sioleta ja tydzień pravioŭ u špitali i pračytaŭ «Radziva Prudok» Horvata. I heta vielmi dobra dla reklamy biełaruskaj movy, bo heta zručna, kab zakachacca ŭ jaje. Horvat — heta one love.

— Naša škoła nazaŭždy adbivaje žadańnie havaryć pa-biełarusku ci heta možna niejak vypravić?

Škoła — heta dziaržaŭnaja idealohija. I treba papravić dziaržaŭnuju idealohiju. Ja ciapier, na žal, vymušany šmat vandravać. Nikoli ŭ svaim žyćci nia dumaŭ, što budu ŭžyvać pobač słovy «na žal» i «vandruju». Dyk voś, ja davoli šmat vandruju pa «załatym kole» vakoł Biełarusi — Ukraina, Polšča, Litva. I ja hladžu na tych ža ŭkraincaŭ. Davoli šmat influjenseraŭ zrabili ŭkrainskuju movu svajoj fiškaj, i heta kruta nasamreč.

Mnie adzin z haściej prajektu skazaŭ, što jon vielmi natchniony tym, jak atrymałasia z Paŭłam Łatuškam, i prapanavaŭ, ci nie zrabić nam ź im na biełaruskaj movie. Hety čałaviek, biezumoŭna, nie noname, ale persanaž, jakoha treba budzie prasoŭvać, i ja zadumvajusia, ci pahladziać jaho pa-biełarusku?

A paśla hetaha ja hladžu na ŭkrainskich chłopcaŭ, na jakich ja padpisany ŭ Instagram. Jość kuchar z Kijeva, jaki pryjechaŭ u Ńju-Jork, robić svaje recepty na ŭkrainskaj movie i nia maje takich sumnievaŭ, jak ja: ci pahladziać, ci nie.

Tamu treba rabić prajekt pa-biełarusku. Ja hladžu, paśla interviju z Łatuškam davoli šmat chto mnie pisaŭ «dziakuj». Adna dziaŭčyna mnie napisała, što razmaŭlaje pa-biełarusku, ale pakul što «tolki z mužam i katom». Mnie zdajecca, što kali ludzi pačnuć stasavacca pa-biełarusku ŭ kampanijach, u kaviarniach, heta budzie vielmi fajna, vielmi karysna.

Tamu što ŭ mianie zaŭsiody była takaja ž prablema, što ja niejak abražaju biełaruskuju movu, kali razmaŭlaju na joj z pamyłkami. U mianie niama stoadsotkavych stasunkaŭ pa-biełarusku, ale hadzinu ci peŭnuju kolkaść chvilin u dzień ja razmaŭlaju na biełaruskaj movie. I ja razumieju, što davoli šmat ludziej viedajuć jaje horš za mianie, u ich vielmi šmat rusizmaŭ — i ničoha, i cudoŭna, i jany razmaŭlajuć.

My hutaryli z Pašam Haradnickim z hurtu «RSP», dzie kultavyja chłopcy što da trasianki, dyk jon mnie skazaŭ, što niejki chiba movaznaŭca skazaŭ, što trasianka — heta šlach da movy. I što saramacić, prymušać kahości saromiecca movy — heta vielmi drennaja historyja.

Uličvajučy palityčnaje stanovišča ŭ krainie, toj kryzis, strach, pomstu, jakuju čynić dziaržava, čakać ad škoły, što jana budzie niejak pravakavać luboŭ da movy, nia treba. Treba rabić samim. I prasoŭvać biełaruščynu ź nizoŭ, z našaha ŭzroŭniu, navierch. Bo mnie zdajecca, što patryjatyzm, vola, jakaja abudziłasia ŭ 2020 hodzie, heta ŭsio pasunułasia ź nizoŭ, nie ad dziaržavy. I z movaj treba rabić niešta takoje.

— Kolki ciapier budzie na «Malinie» biełaruskaj movy?

— Kali my razvažajem pra zvyčajny miesiac, to heta budzie 1 tydzień z čatyroch — 25% (vypuski vychodziać raz na tydzień. — RS). Ja liču, što ŭsio pavinna być naturalna, harmanična. Kali čałaviek nie razmaŭlaje pa-biełarusku ŭ žyćci, to ja jaho nia budu prymušać da movy.

I, na žal, isnuje šmat pierabolšańniaŭ. Na vychodnych ja zrabiŭ post na rasiejskaj movie. Mnie paśla napisaŭ niejki chłapiec: «Daruj, heta hamon. Adpisvajemsia, biełarusy». Ja liču, što heta «biełaruščyna hałaŭnoha mozhu» i heta zanadta. Navošta nam prymušać da biełaruskaj movy? Treba demanstravać, jakaja jana fajnaja, miłahučnaja, jak lohka na joj razmaŭlać i jak heta karysna dla nas jak dla nacyi.

Nieŭzabavie vyjdzie vypusk, dzie my zrabili biełaruskamoŭnuju rubryku. My razmaŭlali z čałaviekam pa-rasiejsku, i było finalnaje pytańnie: «Ci soramna biełarusu razmaŭlać pa-biełarusku z pamyłkami?». U jaho było vielmi šmat rusizmaŭ, ale heta było harmanična, i ja ŭdziačny čałavieku, što jon pahutaryŭ sa mnoj. To bok my budziem rabić častki biełaruskamoŭnyja i adzin biełaruskamoŭny vypusk na miesiac. Pakul što tak.

Što havorać pra Miełkaziorava-vučnia vykładčycy Adela i Natalla, ź jakimi jon nikoli nia bačyŭsia ofłajn:

«Znajomstva ź Mikitam adbyłosia tak. My napisali jamu ŭ sacyjalnyja sietki słovy padtrymki ŭ momant sumna viadomaha chiejtu. Padčas pierapiski damovilisia, što ciaham dvuch tydniaŭ budziem dapamahać rychtavacca da interviju.

Heta byli nia lekcyi, a zvyčajnyja cikavyja razmovy na samyja roznyja temy. Adnačasova abmiarkoŭvali leksyku, hramatyku, dyskutavali. Mikita pastaviŭsia da biełaruskamoŭnaha vykliku samomu sabie vielmi adkazna. U vyniku abodva surazmoŭcy ŭ interviju hučać naturalna i ščyra. Nas heta vielmi ciešyć!

Niama biełarusa, jaki nie razumieje biełaruskaj movy. Kožny biełarus moža razmaŭlać pa-biełarusku. Hałoŭnaje — pačać, nie saromiejučysia rabić pamyłki. Taksama važna znajści taho, chto padtrymaje, asabliva napačatku.

Kursy «Mova nanova z Varšavy» raspačynajucca ŭžo 26 vieraśnia. My vyvučajem biełaruskuju movu prosta i niazmušana, tak, kab umieć joju karystacca. Zaprašajem!».