Asłan Bžanija jaŭna chacieŭ zrabić biełaruskim haściam pryjemnaje i raskazaŭ im historyju ź dziacinstva, u realnaści jakoj, viadoma, možna sumniavacca:
«U maim rodnym siale byŭ pijanierski łahier, dzie adpačyvali dzieci ź Biełarusi. Mianie ŭ maleńkim uzroście adpravili ŭ hety łahier, kab ja vyvučyŭ ruskuju movu. U vyniku, kali ja viarnuŭsia, vyśvietliłasia, što ja vyvučyŭ nie ruskuju, a biełaruskuju movu», — adznačaje Asłan Bžanija.
U lubym vypadku, uličvajučy staŭleńnie da biełaruskaj movy z boku łukašenkaŭskaha režymu, kamplimient davoli dvuchsensoŭny, i naŭrad ci Kliševič z Baskavym jaho acanili.
Čamu ŭvohule pryjazdžali ŭ Abchaziju biełaruskija hości — u infarmacyjnaj natatcy nie ŭdakładniajecca. Ale padobna na toje, što heta praciah trendu, zadadzienaha niečakanym vizitam u abchazskuju Picundu 28 vieraśnia samoha Łukašenki paśla pieramovaŭ z Pucinym u Sočy.
Pry hetym ni biełaruskaja BiełTA, ni rasijskija dziaržaŭnyja infarmacyjnyja ahienctvy TASS i «RIA Novosti» pra hetuju pajezdku čamuści nie paviedamlali.
Čytajcie taksama:
«My pavinny ŭmacoŭvać adnosiny ź siabrami». Łukašenka nasamreč u samaabvieščanaj respublicy Abchazija





