Ryhor Judzin. Fota: Vikipiedyja

Ryhor Judzin. Fota: Vikipiedyja

Pa mierkavańni sacyjołaha, vajna nie moža być zavieršana, pakul va ŭładzie znachodzicca Pucin. Dla jaho heta vajna za vyžyvańnie, bo, miarkuje jon, vorahi chočuć jaho źniščyć. Tamu ŭsie śfiery ekanomiki i hramadskaha žyćcia kraina pieravodzić na vajennyja rejki. U pierśpiektyvie vialikaja i ciažkaja vajna.

Adnak u hetaj vajnie niama mety pieramahčy, bo dla Pucina jana — sens kiravańnia. Rasija Pucina zaŭsiody znachodziłasia ŭ stanie hatoŭnaści da vajny, ale ŭ 2022 hodzie jana ŭstupiła ŭ ahresiŭnuju fazu.

Rasijskaje hramadstva nie razumieje biessensoŭnaści vajny. Hałoŭnaja pryčyna ŭ tym, što ŭ hramadstvie nakapiłasia vialikaja kryŭda na ŭvieś astatni śviet, jakuju ničym nielha natalić. Raspačaŭšy vajnu, Pucin vielmi dakładna «patrapiŭ u rezanans» z hetaj emocyjaj i sam jaje pradukuje.

Heta jak dzicio, jakoje pakryŭdziłasia i pačynaje ŭsim škodzić. U vyniku škoda dasiahaje istotnych pamieraŭ, pahražaje žyćciu nie tolki inšych ludziej, ale i ŭłasna dziciačamu. Ale dzicia na heta nie zvažaje. Zamiest taho, kab vybudoŭvać adnosiny, jano praciahvaje svaju spravu.

Hałoŭnaja kryŭda ŭ Pucina na aktualny śvietaparadak, na ZŠA jak klučavuju fihuru ŭ im. U hetym jon nie adzin. Pretenzii da Złučanych Štataŭ majuć jak krainy hłabalnaha Poŭdnia (Łacinskaja Amieryka, Afryka, Azija i Akijanija), tak i častka nasielnictva krain hłabalnaj Poŭnačy (ZŠA, Kanada, Jeŭrasajuz).

Karani hetaj kryŭdy byli zakładzieny ŭ časy madernizacyi. Dla Rasii heta 1990-ja hady. U toj čas Rasija była adnym z klučavych hulcoŭ u vyrašeńni važnych hłabalnych pytańniaŭ. Ale razam z hetym jana znachodziłasia ŭ pracesie transfarmacyi. Złučanyja Štaty i ŭ niejkaj miery Zachodniaja Jeŭropa sprabavali vučyć, jak nieabchodna pravodzić reformy, bačyli tolki adzin mahčymy šlach raźvićcia. Akramia hetaha, u Pucina jość kryŭda z-za krachu Savieckaha Sajuza.

Na dumku sacyjołaha, Pucin nie spynicca na Ukrainie, bo ŭ jaho impierski śvietapohlad. Jaho formuła: «Rasija nidzie nie zakančvajecca». Impieryja nie pryznaje nijakich miež, pryncypaŭ suvierenitetu terytoryj dziaržaŭ, zakładzienych jašče Viestfalskaj sistemaj.

Dla Pucina ŭsia Uschodniaja Jeŭropa z uschodniaj Hiermanijaj — zona ŭpłyvu Rasii. Jon maje namier adnavić zonu Varšaŭskaj damovy.

Siońnia vidavočna stratehija Rasii na šlachu pašyreńnia svaich miež. Jaje stratehija: zachop častki terytoryi, pryznańnie jaho lehitymnaści, stvareńnie precedentu, dalejšyja padobnyja dziejańni na nastupnaj častcy terytoryi.

Spačatku heta moža adbycca z uschodniaj Ukrainaj šlacham dasiahnieńnia pieramirja, jakoje pryznaje Zachodniaja Jeŭropa. Užo ciapier na Zachadzie isnuje tak zvanaja «partyja 23 lutaha», pradstaŭniki jakoj (u pieršuju čarhu tyja, chto maje hłabalny kapitał) asudžajuć ahresiju, ale chacieli b jaje chutčejšaha zakančeńnia. Varyjant straty častki terytoryi Ukrainy za spynieńnie vajny dla ich aptymalny.

Mnohija palityki razumiejuć niebiaśpiečnaść takoha scenaryja, ale jany nie mohuć prapanavać jamu alternatyvy, bo ŭ ich niama bačańnia budučyni nie tolki adnosna Ukrainy i Rasii, ale i ŭsiaho kantynienta. Nielha adharadzicca ad Rasii žaleznaj zasłonaj. Heta parušyć biaśpieku ŭ rehijonie. Vynikam stanie ci revanšyzm, ci praciahłaja hramadzianskaja vajna.

Biaśpieku ŭ Jeŭropie nieabchodna vybudoŭvać z ulikam intaresaŭ Rasii. Z Pucinym heta zrabić niemahčyma. Tamu, kab vypracavać stratehiju, nieabchodna ŭjavić Rasiju bieź jaho.

Toje ž samaje sacyjołah raić zrabić i rasijskim elitam. Pakul Rasija i jaje kiraŭnictva atajasamlivajucca adno z adnym, nijakaha vyjścia ŭ vajnie nie vidać.

Nielha havaryć pra toje, što «Pucin praličyŭsia» ŭ płanach adnosna vajny z Ukrainaj. Nie byŭ realizavany adzin z płanaŭ, a mienavita płan blickryhu. Ale jość inšyja płany. Było b dziŭna, kali b takich nie było, bo vajna rychtavałasia doŭhija hady. Pry hetym jon raźličvaje na toje, što zmoža ŭ zmahańni pieraŭzyści Zachad, bo hatovy biaskonca pralivać kroŭ, a voś inšy bok na takoje pajści nie moža.

U toj ža čas, na dumku Judzina, łohika Pucina asudžaje jaho na vynikovaje paražeńnie. Pytańnie tolki ŭ tym, kolki jašče budzie achviar, pakul heta adbudziecca.

Treba pracavać z rasijskim hramadstvam, u jakim akramia kryŭdy isnuje ekzistencyjalny strach jak pierad hnievam kankretnaha čałavieka, tak i strach vajny, biazładździa. Asnoŭny sposab jaho pieramahčy — dać nadzieju na toje, što kraina moža być uładkavana inakš. Ale pakul rasijanie nie zrazumiejuć, što kraina znachodzicca ŭ tupiku, matyvacyj dla taho, kab pačuć pra inšy šlach, mała. Tym bolš što inšy šlach źviazany z novym vyklikam.

Čytać taksama:

Onet: Ihnaravańnie biełaruskaj apazicyi — sumnaja prajava strachaŭ Zialenskaha

Novaja ŭstanoŭka rasijskaj prapahandy: mužčyn zavablivajuć na front, abiacajučy zrabić «novaj elitaj». I ŭsio padmacoŭvajecca Dastajeŭskim

Клас
47
Панылы сорам
13
Ха-ха
4
Ого
9
Сумна
20
Абуральна
46