Sojm Polščy razhladaje mahčymaść abviaščeńnia 2011 hodu hodam Česłava Miłaša. 30 červienia akurat spoŭnicca 100 hod z dnia naradžeńnia paeta i pismieńnika. Adnak takaja ideja nie ŭsim pasłam daspadoby.
U pryvatnaści, ideju raskrytykavała pradstaŭnica partyi «Prava i spraviadlivaść» Hanna Sabieckaja, jakaja taksama maje ciesny kantakt z «Radyjo Maryja». Pavodle jaje, z momantu śmierci Česłava Miłaša prajšło nie tak šmat času (6 hadoŭ), kab možna było całkam acanić jaho spadčynu.
Nie zastalisia ŭbaku i raznastajnyja skrajnie kansiervatyŭnyja polskija arhanizacyi. Ich pradstaŭniki zakidajuć Miłašu antypolskaść.
Płanujecca, što ŭ 2011 hodzie ŭračystyja mierapryjemstvy, pryśviečanyja jubileju piśmieńnika, projduć u Litvie, ZŠA, Francyi, Kitai, Indyi, Izraili i Rasii.
Česłaŭ Miłaš naradziŭsia 30 červienia 1911 hodu ŭ Šatejniach. Pracavaŭ na Polskim radyjo ŭ Vilni. U 1937 pierajechaŭ u Varšavu dzie prabyŭ usiu niamieckuju akupacyju. Paśla vajny byŭ ataše pa kultury ŭ polskim pasolstvie ŭ Paryžy. U 1951 admoviŭsia viarnucca ŭ Polšču i praź niekalki hadoŭ vyjechaŭ u ZŠA. U 1980 hodzie staŭ łaŭreatam Nobieleŭskaj premii. U svajoj tvorčaści nieadnarazova zakranaŭ temu Biełarusi i biełarusaŭ.