Tam Pavieł Łatuška pravioŭ pasiadžeńnie kalehii ministerstva.
Jano było pryśviečana dziaržaŭna-pryvatnamu partniorstvu i raźvićciu prajektnaj dziejnaści ŭ śfiery kultury. Halereja była vybrana, kab prademanstravać hatoŭnaść da supracoŭnictva najpierš z boku dziaržstruktur.
Pa słovach Łatuški, pryciahnieńnie pryvatnaha kapitału ŭ kulturu — pytańnie stratehičnaje. U krainie siońnia dziejničaje tolki 7 pryvatnych ustanovaŭ kultury. U toj čas, jak amal 10.000 ustanovaŭ — dziaržaŭnyja. Hałoŭnaja zadača — pryciahnuć finansavańnie ź inšych krynic: inviestycyi, miecenatstva ŭ hetuju halinu. Ministr adznačyŭ, što praduhledžvajecca raspačać hrantavuju dziejnaść. U suviazi z hetym ciapier viadziecca raspracoŭka šerahu zakanadaŭčych aktaŭ i papravak u ich.
Viadziecca raspracoŭka Zakona «Ab dziaržaŭnych zakupkach». U vypadku jaho pryniaćcia, vydatkoŭvańnie dziaržsrodkaŭ budzie adbyvacca na padstavie konkursaŭ.
Ministr kultury pryvioŭ i prykłady supracoŭnictva z pryvatnym kapitałam. Pry arhanizacyi letašniaha fiestvalu «Uładzimir Śpivakoŭ zaprašaje» ź dziaržbiudžetu było vydatkavana 100 młn rubloŭ. Pradziusar fiestyvalu, jaki zaprasiŭ takuju sumu, u vyniku sabraŭ 700 młn. rubloŭ. I viarnuŭ dziaržaŭnyja srodki.
Kampanija «Trajpł» adnović dom, u jakim žyŭ u Minsku Maksim Bahdanovič. «Pryjorbank» spansaruje sioletni ŭdzieł biełaruskich mastakoŭ u Vieniecyjanskaj bijenale.