poster

Akupanty zabivajuć chłopca za havorku na rodnaj movie, ździekujucca z žančynaŭ, rabujuć. Mužčyny biaruć u ruki zbroju — i sychodziać u partyzany.

Heta Irlandyja, los jakoj šmatkroć paraŭnoŭvali ź losam Biełarusi.

20-ja hady minułaha vieku. Nacyjanalna-vyzvolnaja baraćba.

Hieroj karciny Demijen (Kilijan Merfi) źbiraŭsia zrabić karjeru lekara ŭ Anhielščynie, ale dałučyŭsia da svajho brata-paŭstanca. Lohika vajny prymušaje hladzieć skroź pryceł — i nieŭzabavie brat stralaćmie ŭ brata.

Karcina nasyčanaja irlandzkim nacyjanalnym koleram — zialonym, kadry patanajuć u tumanie, ale režyser stužki daloki da symbalizmu j mistyki.

“Praletar” Jaje Vialikaści Kien Łoŭč padrabiazna pakazvaje sacyjalnyja čyńniki vyzvalenčaha zmahańnia: biednaść i abrazy, baraćbu roznych kirunkaŭ za novaje pryšłaje — i klasavuju rasstanoŭku siłaŭ. Jon nie škaduje farbaŭ, kab pakazać anhielskich akupantaŭ źviarami, jakija vyryvajuć u irlandcaŭ paznohci (chacia režyser i nie vučyŭsia pa partyzanskich biełaruskich karcinach).

Ale dla režysera važny čyńnik humannaści. Kali zaciataja baraćba pierachodzić u źmiarćviełaść serca, kali pierakročvajecca miaža? Hieroj Kilijana Merfi pierakročvaje hetuju miažu, kali zabivaje svajho siabra, amal dzicia, jaki zabłytaŭsia i vydaŭ svaich tavaryšaŭ.

Anhielec Łoŭč nie chavaje sympatyjaŭ da irlandzkich paŭstancaŭ, ale nazyvaje j košt — i nikoli nie zabyvaje, što pa toj bok barykadaŭ — brat. Dla partyzanskaha biełaruskaha kino hetaja ideja hučyć usio jašče nie banalna.

Karcina ŭznaharodžanaja ŭ Kanach, chacia zbolšaha heta acenka tvorčaści Kiena Łoŭča naahuł; niadaŭna film pryviačali j na “Listapadzie”.

Seansy ŭ Miensku: “Dom kino” 12—17 śniežnia a 19.00.

Viecier, jaki hajdaje vieras (The Wind That Shakes the Barley).

Irlandyja—Vialikabrytanija—Francyja, 2006, kalarovy, 124 chv.

Režyser: Kien Łoŭč.

Roli vykonvajuć: Kilijan Merfi, Łajam Kaninhiem, Pedrejk Dełani.

Žanr: partyzanskaja drama.

Adznaka: 7,5 (z 10)

Usie filmy

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?