Valeryj i Vieranika Capkały, ilustracyjnaje fota Nadziei Bužan

Valeryj i Vieranika Capkały, ilustracyjnaje fota Nadziei Bužan

Škodnyja vytvorčaści — u pramzonu, «Tabakierki» — źnieści, a pytańnie ź dziaržsimvolikaj vyrašyć na refierendumie. Pra heta zajaviŭ kandydat u kandydaty ŭ prezidenty Valeryj Capkała na sustrečy ź bieraściejcami 1 červienia, piša Tut.by.

Na svoj pikiet na vulicy Savieckaj u Breście Valeryj Capkała pryjechaŭ z žonkaj Vieranikaj. Sustreča pačałasia ŭ 18.00 kala kinateatra «Biełaruś» i praciahvałasia 100 chvilin. Za hety čas žychary horada zmahli zadać pretendentu ŭ kandydaty ŭsie pytańni.

Adnoj z centralnych tem sustrečy staŭ akumulatarny zavod, jaki budujecca pad Brestam.

Pa hetym pytańni ŭ Valeryja Capkały žorstkaja pazicyja.

— Heta dla mianie asabistaje. Moj baćka ŭsio žyćcio adpracavaŭ na zavodzie. Jon dychaŭ amijakam i inšaj hadaściu. Vyjšaŭ na piensiju i praz try hady pamior ad raku lohkich. Zdaroŭje — heta asnova asnoŭ, — padkreśliŭ pretendent.

Na dumku Valeryja Capkały, dla ŭsich škodnych vytvorčaściej varta vydzielić pramysłovuju «zonu adčužeńnia» ŭdalečyni ad nasielenych punktaŭ.

— Choča tam inviestar budavać — kali łaska, buduj. Ale ŭ horadzie nie pavinna być ni lišnich pachaŭ, ni vibracyj, ni vykidaŭ škodnych ni ŭ vadu, ni ŭ pavietra. Horad — heta miesca, dzie my žyviom, dzie pavinny być spartyŭnyja placoŭki, parki i biznes: banki, kampanii, pradpryjemstvy, restarany, miedycynskija centry — toje, što nijak niehatyŭna nie ŭpłyvaje na zdaroŭje, — raspavioŭ Valeryj Capkała.

Pa hetaj ža pryčynie nijakich kampramisaŭ u pretendenta i ŭ pytańni kijoskaŭ «Tabakierka».

— Usie «Tabakierki» adrazu ž źnieści, — skazaŭ pretendent pad apładysmienty prysutnych. — Ja sam z Hrodna. Hladžu, «Tabakierka» staić, a pobač — dziciačaja balnica, stadyjon. Nu što heta takoje?! My za sport i zdarovy ład žyćcia ci za «Tabakierki»?!

Valeryj Capkała taksama padzialiŭsia ź bieraściejcami svaim bačańniem pa pytańni dziaržaŭnaj simvoliki.

— Pieršaje, što ja zrablu — heta dazvolu karystacca dźviuma simvolikami. Chto choča — vyviešvaje bieł-čyrvona-bieły z akna. Chto choča — vyviešvaje ciapierašni biełaruski ściah. Kali ŭładalnik zapraŭki źjaŭlajecca prychilnikam bieł-čyrvona-biełaj simvoliki — staŭ. Inšy ŭładalnik zapraŭki choča pastavić čyrvona-zialony ściah — staŭ. Druhoje, što ja prapanuju, — heta pravieści hramadskuju dyskusiju pa hetym pytańni, u jakoj ja budu całkam znachodzicca ŭ kilvatery. Heta značyć ja nie budu ŭmiešvacca. A paśla abmierkavańnia, praviadziom refierendum, — adkazaŭ Valeryj Capkała

Pretendentu taksama zadavali pytańni pra reformy, jakija jon by chacieŭ pravieści, i intehracyi z Rasijaj.

Pacikavilisia i pra jaho płany na vypadak falsifikacyi vybaraŭ. Tut Valery Capkała byŭ łakaničny:

— Jość płan, ale možna ja jaho vam pakul nie skažu.

Pavodle bresckaha štaba za čas sustrečy z Valeryjem Capkałam svaje podpisy za jaho pakinuli kala 250 čałaviek.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?